Piše: Danijal Hadžović (Dnevni avaz)

Još jedna runda pregovora o promjeni Izbornog zakona u BiH koji su prošlog vikenda održani u Neumu završila je bez rezultata.

Ipak, mogli su se čuti umjereno optimistični tonovi. Lider NiP-a Elmedin Konaković kazao kako su u Neumu branili građanski i multietnički koncept, ali da je HDZ ostao tvrd u svojim stavovima. Fahrudin Radončić, predsjednik SBB-a, naglasio je kako su probosanske stranke bile jedinstvene i kako hrvatski zahtjevi ne smiju ići na štetu multietničkog.

Najoptimističniji je bio lider SDA Bakir Izetbegović, koji je rekao da je glede Doma naroda „stvar riješena“ te da je i po pitanju izbora članova Predsjedništva dogovor „vrlo blizu“.

S druge strane, mnogo manje optimizma iskazivao je lider HDZ-a BiH Dragan Čović. Nedugo nakon završetka pregovora Čović je kazao kako je „vrijeme isteklo, a uvjeta za izbore nema“.

Obaveza BiH da presudom “Sejdić – Finci” ukloni diskriminatorne odredbe iz Ustava prema kojima pripadnici ostalih ne mogu biti birani u Predsjedništvo BiH niti u Državni dom naroda iskorištena je i za otvaranje „hrvatskog pitanja“ nakon tri izbora Komšića u Predsjedništvo, odnosno insistiranje HDZ-a BiH na donošenju novog Izbornog zakona prema kojem bi se hrvatskim glasačima omogućilo glasačko pravo da ekskluzivno biraju jednog člana Predsjedništva.

Da mu se ispuni ovaj zahtjev, HDZ je uložio svu mašineriju koja mu je na raspolaganju – od žestokog lobiranja u EU, preko Hrvatske, do čvrstog držanja u savezu s Dodikom kao pokušaja slamanja probosanske opcije, do blokiranja formiranja nove Vlade FBiH nakon izbora 2018. godine. Sada je HDZ BiH bio spreman otići i korak dalje i prijetiti blokiranjem održavanja izbora 2022., drugim riječima, odvođenjem države u još veći haos ako im se ne udovolji zahtjevima.

Ipak, potonji adut čini se da im je izbijen iz cipela. Visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit (Christian Schmidt) pred početak pregovora u Neumu jasno je poručio da će izbori u BiH ujesen biti održani, što su potvrdili i međunarodni predstavnici na početku samih razgovora. Usto, nakon pritisaka međunarodne zajednice i uvedenih sankcija, čini se da je Dodik odlučio povući ručnu, pa je tako NSRS na posljednjoj sjednici donio odluku o vraćanju predstavnika RS u institucije države.

Dakle, Čović definitivno nema mogućnost kroz prijetnje blokadama i ucjenama izdejstvovati Izborni zakon po svojoj volji. Šta mu u konačnici ostaje? Tri su mogućnosti. Prva je da prihvati ono što se nudi. Probosanske stranke koje su bile na pregovorima bile su jedinstvene u stavu da se ustupci po pitanju drugačijeg načina izbora članova Predsjedništva mogu učiniti jedino ako se pristane i na reduciranje ovlasti Doma naroda.

Upravo putem ove institucije HDZ crpi najveće mogućnosti blokada i pritisaka. Druga je da se pomiri da dogovor neće biti postignut te da će BiH izbore ove godine dočekati s postojećim Izbornim zakonom. Treća mogućnost koja se, također, spominje jeste da HDZ BiH bojkotira izbore ove godine koji bi bili održani prema važećem Izbornom zakonu, no s obzirom na to da bi ti značilo i mogućnost donošenja odluka i krojenja države bez učešća ove stranke, teško je očekivati da će napraviti takav potez.

Čović i HDZ BiH su u vezi s pitanjem izbornih promjena ljestvicu postavili visoko, a na kraju se ponovo suočavaju sa scenarijem da iz svega izađu potpuno kratkih rukava, zbog čega bi lideru HDZ-a mogao biti isporučen i bijes radikalnih krugova iz njegovog vlastitog okruženja.